Razvoj lijeka i faze kliničkih ispitivanja 2018-05-18T20:49:35+00:00

Razvoj lijeka i faze kliničkih ispitivanja

U laboratorijima širom svijeta svakodnevno se otkrivaju spojevi koji mogu postati novi, korisni lijekovi. Vrlo često se, za sastavljanje jednoga spoja za koji se smatra da sadržava potrebna svojstva (molekula ili lijek kandidat), odabire od 15.000 do 20.000 molekula.

U nekim slučajevima molekule kandidati traže se ciljano – kada se, znajući mehanizam nastanka bolesti, traži spoj koji će, djelovanjem na točno određenome mjestu u organizmu, spriječiti njezin nastanak ili razvoj. S druge strane, novi lijekovi kandidati mogu se otkriti i slučajno – kada se primjenom spojeva na različite pokusne modele primijete pozitivni učinci.

SINTEZA I ODABIR OBLIKA
Nakon identifikacije molekule kandidata potrebno je utvrditi oblik u kojemu ona najbolje djeluje (otopina, tableta, kapsula itd.) i način primjene budućega lijeka (na usta, u venu, preko kože itd.). Treba osigurati oblik lijeka koji će u ciljani dio tijela stići u potrebnoj dozi te da je primjena lijeka prikladna i jednostavna.

NEKLINIČKA ISPITIVANJA
Najprije se, s pomoću različitih kemijskih i biokemijskih proba, kultura stanica i životinjskih modela, laboratorijski ispituju molekule kandidata. Pozorno se prikupljaju podaci o sigurnosti, djelotvornosti, mehanizmu djelovanja i farmakološkoj aktivnosti lijeka. Ta faza obično traje nekoliko godina.

KLINIČKA ISPITIVANJA
Nakon što se u nekliničkim ispitivanjima prikupi dovoljno podataka koji upućuju na djelotvornost i sigurnost primjene lijeka, lijek je spreman je za prvu primjenu kod ljudi u sklopu kliničkih ispitivanja. Samo otprilike jedna od 10.000 molekula ispitivanih u nekliničkim uvjetima dospije u fazu kliničkog ispitivanja.

Klinička ispitivanja provode se u četiri faze*, a prve tri moraju se provesti prije dobivanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet (registracije lijeka). Ukupni klinički razvoj lijeka može trajati deset i više godina.

4 faze kliničkih ispitivanja

I. faza ispitivanja počinje prvom primjenom lijeka u ljudi. Provodi se na malom broju ispitanika (20 – 100) koji su najčešće zdravi dobrovoljci. Samo se lijekovi za koje se očekuje veći stupanj toksičnosti, poput kemoterapije, ispituju na bolesnicima. U ovoj se fazi ispituje ponašanje lijeka u organizmu, njegova raspoloživost te mogući neželjeni događaji primjene lijeka. Budući da je najčešće riječ o zdravim ispitanicima, cilj nije liječenje bolesti, već utvrditi raspon doze koju je potrebno primijeniti da bi lijek u djelotvornoj dozi stigao do ciljnog mjesta u organizmu. Taj raspon doze koristit će se u budućim ispitivanjima. Važni su i podaci o podnošljivosti lijeka, odnosno priroda štetnih događaja/nuspojava. Ispitivanja I. faze provode se u samo jednom ispitnom centru ili nekoliko njih te je obično potreban boravak u bolnici radi pomnoga praćenja reakcija. To je jedina faza kliničkog ispitivanja u kojoj se ispitanicima daje novčana naknada za sudjelovanje u ispitivanju. Nakon što se ispitivanjima I. faze utvrdi dinamika lijeka u organizmu i razumna sigurnost primjene lijeka, kreće se s ispitivanjima II. faze.

II. faza ispitivanja (često se naziva i terapijskom istraživačkom fazom) počinje ispitivati djelotvornost lijeka kod većeg broja ispitanika (obično do nekoliko stotina) koji boluju od određene bolesti. Pobliže se određuju optimalno djelotvorne doze lijeka, a djelotvornost lijeka uspoređuje se sa standardno dostupnim liječenjem ili placebom. Također se prikupljaju važni podaci o sigurnosti primjene lijeka i načinu ponašanja lijeka u tijelu ljudi koji boluju od neke bolesti, što se može razlikovati u odnosu na zdrave osobe. Cilj je ove faze ispitivanja utvrditi ima li lijek željeni terapijski učinak uz prihvatljive štetne događaje.

III. faza ispitivanja (često se naziva i terapijskom potvrdnom fazom) počinje nakon što se u II. fazi pokaže jednakost ili prednost liječenja ispitivanim lijekom u odnosu na postojeće standardno liječenje. Ta faza služi za potvrdu podataka dobivenih u II. fazi i obično uključuje veći broj (od nekoliko stotina do nekoliko tisuća) ispitanika u brojnim centrima i zemljama širom svijeta. Najčešće se u dvjema skupinama ili više njih ponovno ispituje djelotvornost i sigurnost primjene lijeka u usporedbi s trenutačnim standardom liječenja (i/ili placebom). U toj fazi ispitivanja, za razliku od II. faze, lijek se obično primjenjuje u duljem razdoblju, kod bolesnika koji imaju razvijen različit stupanj težine bolesti, u kombinaciji s drugim lijekovima itd.
Nakon dovršetka ispitivanja, obrade i analize podataka te objave rezultata ispitivanja, za lijekove za koje se utvrdilo da su djelotvorni i pritom prihvatljiva sigurnosnog profila (kod kojih očekivana korist nadilazi očekivanu škodljivost liječenja), podaci se u obliku registracijskih dosjea predaju na pregled regulatornim tijelima različitih zemalja. U slučaju povoljne ocjene, dobiva se odobrenje za stavljanje lijeka u promet (ili registracija lijeka) te lijek postaje dostupan za liječenje bolesnika širom svijeta.

IV. faza ispitivanja provodi se na većem broju ljudi (nekoliko tisuća) nakon što je lijek odobren za primjenu i služi prikupljanju što detaljnijih podataka o sigurnosti primjene lijeka, osobito ozbiljnih nuspojava koje se javljaju u rijetkim slučajevima. Ta vrsta ispitivanja često se zove i postmarketinško ispitivanje ili ispitivanje promatranjem.

Cjelokupni razvoj lijeka, dakle, nerijetko traje 10 – 15 godina i zahtijeva znatna financijska sredstva. Smatra se da se, tijekom proteklog desetljeća, trošak razvoja jednoga novog lijeka popeo na više od milijarde američkih dolara.

* Posljednjih godina uvodi se i koncept kliničkog ispitivanja 0. faze u kojem se ispitanicima (obično njih 10 – 15) daju male doze ispitivanog lijeka kako bi se provjerilo hoće li se lijek u ljudskom organizmu ponašati onako kako se predviđa na temelju nekliničkih ispitivanja. Ta vrsta ispitivanja, zbog malih korištenih doza, ne daje podatke o djelotvornosti i sigurnosti lijeka, već ima za cilj ubrzanje razvoja lijeka.

Što su klinička ispitivanja?
Razvoj lijeka i faze kliničkih ispitivanja
Kako se provode klinička ispitivanja?
Moguće koristi i rizici od sudjelovanja
Prava i zaštita ispitanika
Pojmovi u kliničkim ispitivanjima
Pitanja koja možete postaviti liječniku koji provodi ispitivanje
Gdje mogu dobiti više informacija?